BorderlinerNotes – znanstveno i intimno o poremećajima ličnosti

Suvremeno društvo obilježava zanimljiv paradoks – istovremeno svjedočimo tzv. provali emocija u svim vrstama medija, dok se s druge strane propovijeda o stigmatizaciji i tabuizaciji duševnog zdravlja i mentalnih poremećaja. Posebno je popularan narcizam, koji je posljednjih godina vrlo odrješito ušetao u talk showove, društvene mreže i literaturu samopomoći, što mnoge samopouzdane laike naginje da svoje bivše ljubavnike, okrutne roditelje ili korporativne šefove dijagnosticiraju kao patološke narcise. Također, o suvremenom se društvu često govori kao o narcističkom, o čemu je već 1979. pisao američki sociolog Christopher Lasch. Iako se njegova Narcistička kultura osvrće na društvo u oporavku od nagovještaja svijetle budućnosti koju su obećale društveno osviještene i optimistične 1960-e, mogli bismo se složiti da i skoro pola stoljeća kasnije živimo u Laschevu pesimističnom opisu − kulturi koja djeluje na unutarnji osjećaj praznine, propagira opsjednutost samima sobom, njeguje nedostatak empatije ili pak sudjeluje u kreiranju pojedinačnih i iracionalnih fantazija o slavi i moći. 

Kanal BorderlinerNotes osnovala je Rebbie Ratner, američka filmašica i redateljica dokumentarnog filma Borderline (2016.), koji se bavi životom osobe s dijagnozom graničnog poremećaja ličnosti. Budući da je nakon montažnog procesa ostalo mnogo neiskorištenih isječaka iz filma, počela ih je objavljivati na YouTube kanalu te kasnije nastavila sa snimanjem videozapisa, kojih je danas više od petsto. Cilj je projekta gledateljima pružiti validne znanstvene informacije o poremećajima ličnosti (prvenstveno graničnom i narcističkom) te dokumentirati životna iskustva pacijenata koji žive sa službenom psihijatrijskom dijagnozom.

Kao što sugerira sam naziv kanala, fokus je ponajviše na graničnom poremećaju ličnosti (engl. borderline personality disorder/BPD), koji po psihijatrijskom priručniku DSM-V pripada u Cluster B poremećaje (zajedno s narcističkim, antisocijalnim i histrionskim). Za razliku od narcizma, kojim se psihoanaliza bavi od samih svojih početaka (i koji je već Freud razdijelio na primarni i sekundarni), borderline u psihijatriji i psihoanalizi počinje biti distinktivna kategorija od druge polovice prošlog stoljeća.

Narcizam i borderline dijele sličnu usamljenu jezgru, krhko i shizoidno Ja koje neprestano vreba objekte iz okoline. Dok je kod narcizma naglasak na nedostatku empatije i potrebi za konstantnim potvrđivanjem koje hrani pojedinčeve fantazije o vlastitoj posebnosti i nadmoći, DSM-V definira devet simptoma karakterističnih za borderline: iskrene pokušaje da se spriječi stvarno ili imaginarno napuštanje, nestabilne međuljudske odnose koji uključuju proces idealizacije i devaluacije, nestabilnu sliku o samom sebi, impulzivna ponašanja, suicidalna ponašanja ili prijetnje, poteškoće s regulacijom emocija, kronični osjećaj praznine, izljeve intenzivnog bijesa te povremene paranoidne i disocijativne simptome.

Na temelju pobrojanih simptoma možemo zaključiti da se pojedinci s ekstremnom konfuzijom identiteta teško snalaze u svakodnevnom životu, kao što je u svojim slavnim memoarima Prekinuta mladost (Girl, Interrupted) naglasila Susanna Kaysen.

Moja slika o sebi nije bila nestabilna. Vidjela sam sebe sasvim točno, kao nesposobnu za obrazovni i društveni sustav. (Kaysen 2002: 157)

Iako je prvenstveno riječ o surovoj naraciji života s depresijom, sličan brain fog na mnogim mjestima opisuje Elizabeth Wurtzel u memoarima Prozac nacija.

Ja sam djevojka izgubljena u svemiru, djevojka koja uvijek nestaje, koja zauvijek blijedi i gubi se u daljini, sve dalje i dalje u pozadini. (Wurtzel 2005: 60)

S obzirom na to da se u srži svakog poremećaja ličnosti nalazi pojedinčeva neuklopljenost u sustav društvenih i kulturnih normi, borderline je uglavnom prepoznatljiv po nemogućnosti održavanja bliskih međuljudskih odnosa, posebice onih romantičnih. To je dodatno utjecalo na izrazito negativan prikaz borderlinea u popularnoj kulturi, za što je vrlo odgovoran film Fatalna privlačnost (Fatal Attraction). U njemu Glenn Close tumači lik emocionalno nestabilne žene koja uhodi, maltretira i uništava život nevjernog obiteljskog čovjeka s kojim je proživjela kratkotrajnu romantičnu aferu, time šireći i svojevrsnu paniku o slučajevima borderlinea kao skrivenim društvenim antagonistima i ekstremno nasilnim pojedincima. U Fatalnoj privlačnosti cijepanje objekta na dobar i zao (tzv. splitting) poprima ekstremne razmjere – u jednom je trenutku ljubavnik krajnje idealiziran, dok proces devaluacije prate izrazita emocionalna nestabilnost te izljevi krajnjeg bijesa i nasilja.

Za razliku od fikcionalnih prikaza ljudi koji žive s poremećajem ličnosti, BorderlinerNotes nudi iskaze renomiranih stručnjaka koji su svoje profesionalne karijere posvetili tretmanu osoba s dijagnozom. Tako o graničnim i narcističkim pacijentima govore Otto Kernberg, psihoanalitičar koji je te fenomene istraživao u okviru škole objektnih odnosa, te John G. Gunderson, američki psihijatar i „otac BPD-a“, koji je granični poremećaj usustavio kao neovisnu psihijatrijsku dijagnozu. Osim njih, važna je i Marsha Linehan, koja je inspiraciju za svoju revolucionarnu dijalektičko-bihevioralnu terapiju (DBT) pronašla u zen-budizmu.

S obzirom na to da se poremećajima ličnosti nastoji baviti „u totalitetu“, BorderlinerNotes poremećajima ličnosti pristupa iz „mikroperspektive“ – o vlastitim životnim iskustvima govore pacijenti, kojima se postavljaju pitanja ispred kamere ili s njima razgovaraju licencirani terapeuti. Njihovi iskazi ujedno mogu pomoći u već spomenutom uklanjanju društvene stigme koja opsjeda osobe narušenog mentalnog zdravlja. Posebno su u tome zanimljivi BPD pacijenti, koji nastoje pronaći odgovore na kaotične i nesretne živote ispunjene osjećajima praznine, zlouporabom psihoaktivnih supstanci, kaotičnim ljubavnim i obiteljskim odnosima, samoozljeđivanjem, pokušajima samoubojstva. Ispod njih razotkriva se golema emocionalna ranjivost koju je vrlo uvjerljivo opisala Wurtzel.

Katkad poželim hodati naokolo s na čelo zalijepljenim znakom RUKUJTE NJEŽNO. (Wurtzel 2005: 173)

Preporuke za čitanje

Holmes, Jeremy. Narcizam. Preveo Goran Vujasinović. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2003.

Kaysen, Susanna. Prekinuta mladost. Prevela Višnja Barić. Zagreb: Timea, 2002.

Kernberg, Otto. Borderline Conditions and Pathological Narcissism. Northlake, NJ: J. Aronson, 1992.

Lasch, Christopher. Narcistička kultura. Prevela Vesna Špiljak. Zagreb: ITRO Naprijed, 1986.

Matijašević, Željka. Stoljeće krhkog sebstva. Psihoanaliza, društvo, kultura. Zagreb: Disput, 2016.

Wurtzel, Elizabeth. Prozac nacija. Mlada i potištena u Americi. Prevela Mirjana Zec-Kekez. Koprivnica: Šareni dućan, 2005.