U uvodu u prvi dio djela Kapitalizam i Šizofrenija: Antiedip francuski filozof Michel Foucault piše da će 21. stoljeće biti znano kao deleuzijansko. Iako se ne može reći da je ovo stoljeće okarakterizirano njegovim credom, možemo sa samopouzdanjem izjaviti da je njegov filozofski opus ostavio značajan utjecaj. Arhitektura, sociologija, političke znanosti, humanističke znanosti, biologija, ekologija – sve su došle u doticaj s njegovim idejama. Od (ne)klasičnih studija u historiji filozofije (npr. Spinoza, Nietzsche, Bergson) do kolaborativnih projekata s aktivistom Felixom Guattarijem, Deleuzeova filozofija i dalje budi veliki interes, pogotovo među mlađim generacijama. Doduše, jedan problem ostaje : kompleksnost teksta i ideja. Koncepti poput imanencije, tijela bez organa, rizoma, razlike i ponavljanja odaju Deleuzeovu inovatorsku stranu kao stvaraoca novih termina, no ostavljaju nove čitatoce u blagoj konfuziji. Ipak, ono što je najvažnije kod razumijevanja njegove filozofije jeste strpljenje, vrlina koju je jednako i on iskazivao u analizi drugih filozofa te tijekom pisanja svojih djela. Mnogo je napisano u svrhu pojednostavljenja ili ekspliciranja njegovih teorija, ali i dalje se postavlja pitanje: odakle krenuti?
Predavanja Todda Maya
Razlika i ponavljanje ključan je filozofski tekst u Deleuzeovu opusu i stoga se ne smije zaobići. Svaki koncept u ovom djelu igra značajnu ulogu za njegovu filozofiju, koju će nastaviti razvijati i sa Felixom Guattarijem. Međutim, ovo je jedno od Deleuzeovih najtežih djela. Srećom, predavanja profesora Todda Maya u Danskoj 2015. su dašak svježeg zraka. Todd May je američki filozof čija su primarna istraživanja u domeni poststrukturalizma, anarhizma, kontinentalne i političke filozofije. Pored Foucaulta, May ima veliki interes za Deleuzeovu filozofiju. Taj je entuzijazam je očevidan u njegovim predavanjima Razlike i ponavaljanja, u kojima se striktno fokusira na glavne ideje istoimene knjige. Svaki se sat sastoji od prelaženja glavnih pojmova poglavlja uz kontekstualizaciju filozofija s kojima je Deleuze u raspravi. Iako nije navedeno, vrijedi napomenuti da May predaje studentima koji nisu sa odsjeka za filozofiju, stoga obazrivo bira svoje primjere kako bi ilustrirao određeni koncept i trudi se izbjeći prekomjerno korištenje tehničkih termina. May je dražestan i uviđavan predavač koji nastoji angažirati studente s Deleuzovim djelom i filozofijom Deleuza i te ga stoga uspijeva prikazati u pozitivnom svjetlu, u kojem i zaslužuje biti.
DeleuzePhilosophy kanal
Za razliku od kanala iz prethodne preporuke, YouTube kanal DeleuzePhilosophy objavljuje videozapise s bržim tempom. Obogaćeni likovima iz pop-kulture, memeovima i dijagramima, svaki od njih nudi jezgrovit prikaz različitih Deleuzovih pojmova. Kanal predvodi jedna osoba koja nastoji učiniti svaki videozapis zanimljivim i informativnim. Iako DeleuzePhilosophy ne obrađuje projekte s Guattarijem, on nudi širok arsenal tema u Deleuzeovoj filozofiji, kao što su Razlika i ponavljanje, Logika smisla, odnos s Foucaultom i pitanje moderne u filozofiji. Posljednja je tematika je krucijalna za razumijevanje Deleuzeova projekta i stoga je Deleuze in 16 minutes najprikladniji videozapis za one koje nisu s njim prethodno upoznati. Predavaču je cilj da gledalac dobije osnovno razumijevanje ideja i konteksta Deleuzovih projekata te nas poziva da nastavimo drugariti s ovim misliocem.
Ove dvije preporuke izvrstan su početak za one koji se libe zakoračiti trasama koje je Deleuze podcrtao, ali i za one koji su već bolje upoznati s njegovom filozofijom.
Podijeli
0% pročitano
Svjetska i hrvatska čitateljska publika s velikim je zanimanjem dočekala novu knjigu Arundhati Roy Moje utočište i moja oluja (u engleskom izvorniku Mother Mary Comes to Me), memoare koji se bave burnim i nestabilnim odnosom autorice i njezine nepredvidljive i okrutne majke. Knjiga je doživjela popriličan publicitet jer je Roy, otkad je 1997. primila nagradu […]
→Marko Zidarić
Napisana kao post scriptum velikoj recesiji 2008. godine, događaju koji je razotkrio pukotine hegemonije liberalno-demokratskog i kapitalističkog poretka, knjiga Homo sucker: Poetika apokalipse (2010) Andreja Nikolaidisa zadire u samu srž historije kroz razumijevanje logike apokaliptičnih narativa. Dometi tvrdnji i analiza koje Nikolaidis iznosi sežu puno dalje od prigodne intervencije u još-jedan-u-nizu događaja koji ukazuju na […]
→Luka Cvitanović
Suvremeno društvo obilježava zanimljiv paradoks – istovremeno svjedočimo tzv. provali emocija u svim vrstama medija, dok se s druge strane propovijeda o stigmatizaciji i tabuizaciji duševnog zdravlja i mentalnih poremećaja. Posebno je popularan narcizam, koji je posljednjih godina vrlo odrješito ušetao u talk showove, društvene mreže i literaturu samopomoći, što mnoge samopouzdane laike naginje da […]
→Marko Zidarić
